Ponedjeljak, Veljača 20, 2017

Povjesničar Ocampo u svojoj knjizi piše o otkrivanju Gran Pajatena i ekspediciji Mirka Seljana. Prijevod: Saša Salaj

 

EL GRAN PAJATEN

Vjerojatni pronalazači

 

Od ostvarenih otkrića, poznato je da su od 15. stoljeća našeg doba već otkrivene arheološke ruševine Gran Pajatena, ali naziv još uvijek nije bio utvrđen; mnogi povjesničari su nam ukazivali na određene koincidencije u svezi s tim, a koje ćemo sada nabrojati:

 

 

TUPAC YUPANQUI, u 15 stoljeću tvrdi  da su Inke u svojoj nastojanju da se prošire prema narodu Chachapuyas, prešli rijeku (Maranjon) i stigli do jedne zaravni, i penjući se planinom stigli do teritorija naroda Chachapuyas, koji su s druge strane brda imali velike plantaže kukuruza i koke. U istoj kronici opisani su stanovnici, kao narod bijele kože, jako lijepi i koji nisu voljeli nizine; samo najviše vrhove, jedna kultura praktički u zraku; njihove okrugle kuće bile su smještene na terasama; ovaj narod poznavao je obradu kamena i metala takvim majstorstvom kao i Inke; njihov bog bio je kondor.

 

INCA GARCILASO DE LA VEGA, nam govori o narodu Chachapuyas ili Sachapcollas i kaže da su nastavali područje iznad desne obale rijeke Maranjon.  Njihovo središte je bilo u dolini Utcubamba, i vjerojatno su se protezali  na jug do rijeke Abiseo, pritoke rijeke Huallaga, gdje se uzdižu građevine civilizacije «Gran Pajatena». S druge strane, što se tiče osvajački pohoda Inka Tupac Yupanqui, Garcilaso tvrdi da su počeli na obroncima Piasa jugoistočno od Pajatena.

 

ANTONIO HERRERA, pripisuje Inkama Tupac Yunaqui osvajanje Chachapuyasa, Muyupampasa i Motilonesa. Ratoborni Chachapuyasi isticali su se krvavim bitkama.

 

1541. i 1543. godine. Istraživač JUAN PEREZ DE GUEVARA, prolazeći područjem Huanuca i San Martina, našao je narod Rupa Rupa, smješten u Visokoj šumi rijeke Huallaga i naziva Pajaten kao i druge arheološke komplekse manje naseljene u porječju rijeke Chontayacu teritorijem starih Cholones.

 

CIEZA DE LEON, u «Kronici Perua», poglavlje 78, povezuje osvajanje potomaka Ancohuayllo od strane Juan Perez de Guevara, gdje imamo hramove, monolite, grobnice i keramiku s kružnim reljefima,  ornamentima na pokrovima, s pribijenim glavama i raznim figurama nazvanim «Pajaten».

 

Ekspedicija  MIRKA SELJANA, (u travnju 1913), Mirko Seljan i Patricio Offigno (Patrick O’Higgins), stigli su iz Hrvatske u Peru 1913. godine i iste godine otputovali u Juanjui, s dozvolom Zemljopisnog društva iz Lime da bi realizirali ekspediciju koja će izašavši iz šume stići do «Gran Pajatena».

Vlasti su im ponudile svu potporu a Eduardo Penja Meza je u tome odigrao važnu ulogu.

Ekspedicija formirana od 8 ljudi, ukrcala se 10. travnja te godine u kanue, krstareći rijekama Huallaga i Huayabambas do ušća u rijeku Gelache (ili Jelache). Nakon 4 dana požrtvovnog puta, stigli su u naselje Santa Barbara, gdje ih je primio vlasnik mjesta Antonio Lopez.

Šest dana nakon što su povećali ekspediciju na 17 ljudi, otišli su u 2 kanua, a među njima je bila slavna Juliana Chispa, jedina osoba koja je znala rutu koju su trebali slijediti.

Prebrojali su zalihe a Mirko Seljan je nosio veliko blago u fišekliji osiguranoj remenjem (funte sterlinga, novca s 9 decimala, zlatne medalje, dijamante, i drugo).

Nakon dva dana stigli su u kanjon Huansanache; od tog mjesta nastavili su pješice slijedeći pravac klanca do točke kojoj je on dao ime Crisneja gdje su postavili tabor.

Od tuda Seljan je uzeo pravac s jasnom idejom da stigne u Trujillo. Domorotkinja Juliana Chispa mu je govorila da tim pravcem nikad neće stići u Trujillo, «jer ovuda gdje vi kažete, dođe se do rijeke Gelache». Ali Seljan ne odgovorivši Juliani odlučio je napustiti taj pravac, i nakon 20 dana teškog putovanja zatekao se na jednoj rijeci. Bila je to rijeka Gelache.

Kako nije mogao prijeći rijeku, očaj je preplavio Seljana i većinu članova ekspedicije. Patricio Offigno kako se već bio zaljubio u Julianu, rekao joj je potajno da trebaju pobjeći  jer su Seljan i ostali odlučili pobiti sve i onda se ubiti.

Tako, nakon prozivke, Juliana Chispa se dala u bijeg drugim putem. Iz daljine su se čuli pucnji u taboru.

Godinu dana poslije, otpravila se ekspedicija pod vodjstvom  gospodina Gregorija Lopeza  u potragu za blagom koje je Seljan ostavio. Nakon 8 dana su se vratili u lošem stanju, a sve što su našli je bila hrpa skeleta na putu, to su bili ostaci Seljana i njegovih članova ekspedicije.

 

1916. godine, ALFONSO DEL RIO se zaputio u šumu, te stigao do ruševina «Gran Pajatena»; ali unatoč što je obznanio vlastima svoje izmišljeno otkriće, njegova verzija se ne uzima u obzir.

 

Između 1917. i 1919. godine njemački istraživač A. WEBERBAUER, ostvario je razne ekspedicije da bi stigao do «Gran Pajatena». Prilažemo u nastavku izvješća o njegovim ekspedicijama čiji originali se nalaze Zemljopisnom društvu u Limi, pod naslovom «Odlazak Patazom prema Huallagi, zamišljenom rutom prema Pajatenu».

Na osnovu inicijative i odlučne  potpore inženjera Mariana Tarnawieckog, kulturnog i naprednog gospodina, vlasnika poduzeća Minera Parcoy, od lipnja do rujna 1919. godine organizirane su četiri ekspedicije, čiji cilj je bio tražiti prolaz do provincije Pataz do starog naselja Pajaten, koje je uništeno 1801. godine po naređenju jednog svećenika iz Pachize. Kroz to naselje prolazi rijeka koja je početak Huayabambe velikog pritoka Huallage. Huayabamba je plovna kanuima do Pajatena i  stoga, kao što je bilo u prošlim vremenima, najbolja ruta za promet u okrug La Libertad i provinciju Huallaga okruga San Martin, kaže Raimondi, ukazujući na podatke starih istraživača, da se od Pajatena kanuima spušta do Pachiza za dan i pol, a da uzvodno treba 6 dana plovidbe ovim "trajektom". Poznato je da su pred nekoliko godina, dvije ekspedicije doživjele brodolom koje su išle za istim ciljem, onom Hrvata Mirka Seljana koji je krenuo iz Pachiza u okrugu Huallaga , i druga,  nekih američkih istraživača koji su pošli iz Cajamarquilla, sada glavnog grada provincije s istim imenom.

 

Misteriozna slika je rijesena!

Je li ovo zadnja fotografija Mirka Seljana?

Mirko Seljan ?

U dokumentarcu Alejandra Guerrera "Los reynos del bosque", fotografija je korištena kao ilustracija priče o Mirku Seljanu. No, čovjek u bijelom i sa tipičnom kolonijalnom kacigom koju su koristili Englezi, je li to Mirko Seljan? Ili je ovo sličica iz filma kapetana Besleya? Misterij još uvijek izaziva pozornost istraživača...

No, CEIK je riješio i ovu nedoumicu. Uskoro objavljujemo identifikaciju slike i osobe u bijelom.

 


 

Tko je na slici?

PROČITAJTE OVDJE !